Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetnog zračenja Zajedno za bolje zakone i zdraviji život.

Česta pitanja i odgovori

 

1. Za što se ustvari zalaže HUZEZ, koji su ciljevi udruge?

Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetnog zračenje (HUZEZ) zalaže se da se zakonska regulativa u Hrvatskoj koja regulira postavljanje baznih stanica mobilnih operatera, uskladi s preporukama relevantnih europskih institucija (EU Parlament, Parlamentarna skupština Vijeća Europe), kao i s postojećom praksom u drugim zemljama. Zalažemo se za primjenu principa predostrožnosti, za to da se u najvećoj mogućoj mjeri zaštiti zdravlje ljudi, a da se pri tome ne ograničava razvoj mobilnih telekomunikacija.

 

2. Da li imate informacije kako se lokacije baznih stanica određuju u drugim zemljama- da li o tome odlučuju samo tele operateri ili još netko?

Da, naravno da imamo. Svjetska Asocijacija mobilnih operatera (GSMA) izdala je studiju pod nazivom "GSMA Base Station Planning in Europe" (http://www.gsma.com/publicpolicy/ wp-content/uploads/2013/05/GSMA_Base_Station_ Planning_in_Europe-2013.pdf) u kojoj se daje pregled legislative u pojedinim zemljama i prosječno vrijeme koje je potrebno operaterima za ishođenje svih dozvola za postavljanje baznih stanica. Prema toj studiji Hrvatska je JEDINA ZEMLJA U EUROPI u kojoj nije potrebna građevinska ili lokacijska dozvola ni za antenske stupove (tornjeve) na tlu niti za krovne prihvate na krovovima postojećih objekata. Osim toga, Hrvatska je JEDNA OD SAMO ČETIRI zemlje u Europi u kojoj nije obavezna javna rasprava, pa čak ni obavještavanje lokalne zajednice i lokalne uprave o planiranim lokacijama baznih stanica. Ostale tri zemlje su Rumunjska, Slovačka i Portugal, no za razliku od Hrvatske, u njima su potrebne građevinske dozvole, pa lokalna uprava ipak ima određenu mogućnost utjecaja. Većina zemalja ima usvojen "Kodeks dobre prakse", potpisan od strane svih operatera, nadležnih ministarstava i regulatornih tijela, u kojem su jasno definirana pravila kao što su : način i oblici komuniciranja s lokalnom zajednicom javnošću, okolišni i estetski aspekti postavljanja baznih stanica u prostor, obaveza operatera da zajednički koriste lokacije, objava rezultata procjene i periodičkih mjerenja elektromagnetske radijacije na svakoj od lokacija itd. Slovenija je donijela takav kodeks 2004, prije nego li je postala članica EU. U velikom broju zemalja se prije postavljanja baznih stanica traže studije utjecaja na okoliš (neke zahtijevaju i studije utjecaja na zdravlje), ograničava se postavljanje na područja sa znamenitostima od povijesnog značaja, poštuju se strogi kriteriji zaštite krajobraza, šuma i sl.

Iz navedene studije "GSMA Base Station Planning" vidljivo je da je prosječno vrijeme koje operateri trebaju za ishođenje dozvola za postavljanje baznih stanica u pojedinoj zemlji- u Hrvatskoj je to samo 2 mj. u Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Belgiji godinu dana, u Francuskoj čak 2 godine. Paradoksalno je da sva tri mobilna operatera mogu u Hrvatskoj postavi bazne stanice u višestruko kraćem vremenu nego li u svojim matičnim zemljama.

 

3. Zašto smatrate da je EM zračenje rizik za zdravlje?

To tvrdi svjetska zdravstvena organizacija WHO , koja je na osnovi rezultata dvogodišnjih opsežnih istraživanja u 14 zemalja, provedenih od strane svoje Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), proglasila radio frekvencijska elektromagnetska polja potencijalnim karcinogenom za ljude (2B) (http://www.iarc.fr/en/media-centre/pr/2011/pdfs/pr208_E.pdf) i time promijenila raniju klasifikaciju da nema dokaza o štetnosti. Poslije toga nitko više nema moralno pravo tvrditi da nema nikakvih dokaza o štetnosti.

Isto tvrdi i Karolinska Institut iz Stockholma, koji dodjeljuje Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju) (Nobel Prize Institute, Department of Neuroscience, Stockholm, Sweden, (http://electromagnetichealth.org/wp-content/uploads/2011/02/ Karolinska_Institute_press_release1.pdf) koji je 2011 izdao službeno upozorenje da je bežična mreža rizik za djecu i trudnice. U tom se upozorenju navodi da "kombinirani učinak mobitela, baznih stanica Wi-Fi i bežičnog Interneta ogromnom broju ljudi širom svijeta povećava rizik za rak, neurološke i reproduktivne bolesti i ugrožava normalni razvoj".

 

4. Možete li navesti neka konkretna znanstvena istraživanja koja su pokazala da je EM zračenje rizik za zdravlje?

Činjenica je da se biološkim učincima dugotrajne izloženosti zračenju radio frekvencijskih elektromagnetskih polja intenzivno provode istraživanja kao i da o tome još uvijek nema suglasja u znanstvenoj zajednici. Uz studije koje nisu utvrdile štetne utjecaje, postoje i one koje utvrđuju povećani rizik za pojavu malignih oboljenja kao i brojnih neuro vegetativnih simptoma.

Istraživanje provedeno u Brazilu , u periodu od 10 godina, na uzorku od 2, 338.332 stanovnika pokazalo je da je od ukupno 7.044 umrlih od neoplazije, njih 3.569 odnosno gotovo polovina živjelo na udaljenosti manje od 100 m od baznih stanica, 1048 živjelo je između 100 i 200 m, a 973 između 200 i 300 m od baznih stanica. Studija je pokazala se šanse za preživljavanje oboljelih od tog tumora mozga bitno smanjuju ako žive u blizini baznih stanica. ( Naziv studije: "Mortality by neoplasia and cellular telephone base stations in Belo Horizonte municipality, Minas Gerais state, Brasil", Adilza C.Dode &Co., published in "Science of the Total Envoirnment").

U istraživanju provedenom u Izraelu, autori su utvrdili 4,15 puta više oboljelih od raka kod stanovnika u zoni do 350 m od baznih stanica, u odnosu na one koji žive izvan tog područja (Wolf i Wolf 2004). Istraživanje u Njemačkoj, pokazalo je da je omjer novootkrivenih slučajeva raka tri puta veći kod ljudi koji su posljednjih 10 godina živjeli na udaljenosti manjoj od 400 m od antena mobilne telefonije u usporedbi s onima koji su živjeli na većoj udaljenosti, kao i da su pacijenti oboljevali u prosječno 8 godina ranijoj životnoj dobi. (Elgar i dr., 2004).

"International Journal of Onclogy" u broju (25.02.2015.) objavio je rad uglednih liječnika i epidemiologa koji su utvrdili da radijacija mobilnih telefona može izazvati tumor mozga i da bi se trebala klasificirati kao vjerojatni karcinogen (2A). (http://www.spandidos-publications.com/ijo/46/5/1865)

Studija "Tumor promotion by exposure to radiofrequency electeomagnetic fields below exposure limits for humans" iz travnja 2015 g. koju je financirao Savezni ured za zaštitu od zračenja (BFS Njemačka), pokazuje da izloženost radio frekvencijskim poljima može djelovati kao ko-kancerogen i značajno povećati rast karcinoma i na vrlo niskim razinama izloženosti (http://www.sciencedirect.com/science/ article/pii/S0006291X15003988).

190 uglednih znanstvenika iz 39 zemalja (s više od 2000 objavljenih recenziranih radova) u ožujku 2015. godine je zatražilo od UN-u i WHO hitno usvajanje strožih standarda zaštite od elektromagnetskih polja i bežičnih tehnologija (http://emfscientist.org/images/docs/ EMF_Scientist_Press_Release.pdf).

 

5. Koji su vaši prijedlozi za poboljšanje stanja u Hrvatskoj?

Naši su prijedlozi usklađivanje legislative u Hrvatskoj s odrednicama Rezolucije Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 1815 (2011) pod nazivom "Potencijalna opasnost od elektromagnetskih polja i njihov utjecaj na okoliš", kao i Rezolucija EU Parlamenta 2008/2211(INI) "Zdravstveni rizici povezani s elektromagnetskim poljima" i 2007/2252 (INI) "Srednjoročni europski akcijski plan za zdravlje i okoliš".

To konkretno znači- isključivanje antenskih stupova na zemlji i na krovovima iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima Ministarstva i povratak građevinskih dozvola kao što je bilo do 2009., zatim izmjena Uredbe Vlade RH "O mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme" po kojoj se antenski prihvati na postojećim građevinama ne planiraju u dokumentima prostornog uređenja. Tražimo i izmjene Pravilnika o zaštiti od Elektromagnetskih polja (NN 146/14) Ministarstva zdravlja. Njime je prekršena Direktiva 2013/35/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26.06.2013.g. (http://eur-lex.europa.eu/legal-content/ HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013L0035&from=HR) jer su drastičnim povećanjem granica dozvoljenog zračenja za profesionalnu izloženost kao i za dio "područja povećane osjetljivosti" (površine oko stambenih zgrada, škola i vrtića) pogoršani dotadašnji standardi zaštite.

Pučka pravobraniteljica je u godišnjem izvješću Hrvatskom saboru 31.03.2015., ukazala na problematičan način donošenja tog Pravilnika i izdala preporuku ministru zdravlja o donošenju novog Pravilnika "u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata" (http://www.ombudsman.hr/attachments/ article/517/Izvje%C5%A1%C4%87e%20pu%C4%8Dke%20 pravobraniteljice%20za%202014.%20godinu.pdf).

Ukratko, tražimo da građani RH vezano za postavljanje baznih stanica, imaju ista prava i standarde zaštite kao i građani drugih članica EU kao. Primjerice, javna rasprava s lokalnom zajednicom o lokacijama baznih stanica zakonska je obaveza u Crnoj Gori.

 

6. Da li ste svoje prijedloge pokušali komunicirati s nadležnim institucijama?

Da, pokušali smo, ali nažalost bez rezultata. Imali smo sastanke u Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu graditeljstva, podnijeli smo prijavu EK protiv Ministarstva zdravlja zbog kršenja Direktive 2013/35/EU i o tome smo pojedinačnim pismima obavijestili sve zastupnike RH u EU Parlamentu. Razgovori u Ministarstvima nisu dali nikakvih rezultata, odluku EK o rezultatima prijave još čekamo.

 

7. Što mislite, koji su razlozi da u tome do sada niste uspjeli?

Sumnjamo da je razlog izuzetno jako lobiranje tele operatera i činjenica da pravilnike u ministarstvima rade ljudi koji možda za to nemaju adekvatne kompetencije. Primjer je Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja koji je ministar zdravlja donio na prijedlog Stručnog Povjerenstva. U radu tog povjerenstva nije sudjelovao niti jedan liječnik ili stručnjak koji se bavi zaštitom zdravlja, nego uglavnom profesori tehničkih fakulteta, inženjeri elektrotehnike koji se profesionalno bave razvojem telekom mreža. Sastav Povjerenstava bio je najstrože čuvana tajna dok na to nije u svom izvješću Saboru ukazala Pučka pravobraniteljica (koja ga je opetovano tražila).

Na upit HUZEZ-a o sastavu povjerenstva (uz pozivanje na Zakon o pravu na pristup informacijama), Ministarstvo je odgovorilo samo "da ono ne plaća članove stručnog povjerenstva". Ostalo je otvoreno pitanje tko je platio rad tog povjerenstva i u čijem su interesu pripremili pravilnik.

 

8. Kako komentirate sve više spornih lokacija i protesta građana?

Sve većem broju građana događa se da se doslovno ujutro probude s antenom postavljenom neposredno uz spavaću sobu svoje djece. Kako se broj postavljenih telekomunikacijskih antena povećava, tako raste i zabrinutost stanovništva o mogućem štetnom utjecaju elektromagnetskog zračenja. Građani sve više shvaćaju nelogičnost zakona po kojem primjerice za postavljanje stakla na lođi trebaju građevinsku dozvolu, a operateri za glomazne antenske stupove ne trebaju. Pitaju se zašto primjerice jedan operator na svojoj web stranici navodi kako je "jedan od kriterija za odabir lokacije baznih stanica da na određenom području ne rastu ugrožene biljne i životinjske vrste", a istovremeno tvrdi da nema nikakvih dokaza o štetnosti zračenja na ljudsko zdravlje.

Građani se sve više educiraju, provjeravaju činjenice, prepoznaju neuvjerljivost. Pitaju se zašto tvrdnje o ne štetnosti po zdravlje dugotrajne izloženosti zračenju baznih stanica iznose jedino inženjeri iz telekom korporacija ali ne i liječnici i znanstvenici koji se bave utjecajem elektromagnetske radijacije na stanice ljudskog tijela i bio organizme.

 

9. Što namjeravate dalje poduzeti?

Isto što i radimo sada - kontinuirano upozoravati na pozitivnu praksu u drugim zemljama, zalagati se promjenu zakona, ukazivati na preporuke relevantnih institucija, apele nezavisnih znanstvenika okupljenih u ugledne međunarodne asocijacije kao što su EMF Scientic org , BIOINITIATIVE, EUROPEAN Academy for Environmental Medicine i dr.