Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetnog zračenja Zajedno za bolje zakone i zdraviji život.

Ured pučke pravobraniteljice na e-Savjetovanju

U cijelosti prenosimo odličan komentar koji se odnosi na izmjene Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja

Objavljeno 16.01.2019. 12:59 - Važne vijesti
pucka pravobraniteljica

Na stranici e-Savjetovanja vezano za izmjene Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja uključio se i Ured pučke pravobraniteljice što dodatno ukazuje koliko je velik problem elektromagnetnog zračenja u Hrvatskoj. Odličan komentar prenosimo u cijelosti:

"Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), dajemo mišljenje na Nacrt Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja koji je u javnom savjetovanju od 17. prosinca 2018. do 16. siječnja 2019. godine. U svojstvu opunomoćenice Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila RH, pučka pravobraniteljica prati stanje i ukazuje na potrebu zaštite ljudskih prava i kroz izmjene propisa, kao što je i ovo javno savjetovanje.

Ovo mišljenje se temelji na petogodišnjem praćenju stanja i postupanju po pritužbama građana i građanskih inicijativa zbog ugroze zdravlja i života od zračenja elektromagnetskih polja baznih stanica mobilnih operatera, u čijoj blizini ljudi žive ili borave te promiče i štiti pravo na zdravlje, pravo na zdrav život, pravo na pristup informacijama te sudjelovanje zainteresirane javnosti u procesima odlučivanja, a o svemu redovito izvještavamo Hrvatski sabor te kontinuirano dajemo preporuke za unapređenje standarda zaštite još od 2014. godine, posebice kroz Pravilnik koji je predmet ove javne rasprave.

Naime, Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14) je provedbeni propis Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (NN 91/10, 114/18) kojim se, između ostaloga, propisuju temeljni zahtjevi za izvore, uređaje, postrojenja i građevine koje sadrže izvore elektromagnetskih polja, granične razine, postupci njihova provjeravanja, pa je značajan za unapređenje preventivnih i zaštitnih mjera o kojima dalje pišemo u tekstu.

Naime, Ministarstvu zdravlja smo još u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2014. godinu preporučili izradu novog Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja, u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, kako bi se unapređenje preventivnih i zaštitnih zdravstvenih mjera izvršilo na transparentan način te kako bi u tome sudjelovali predstavnici zainteresirane i stručne javnosti, ali i tijela u čijoj je nadležnosti područje gradnje i prostornog uređenja te zaštite okoliša. Istu smo preporuku ponovili u izvješćima pučke pravobraniteljice za 2015. i 2016. godinu, dok smo u potonjem ukazali i na potrebu jače suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja. Također smo preporučili da se objavi popis izvora elektromagnetskih polja u obliku upisnika iz obveze po čl. 24. Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja dok smo u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu isto ponovili i obavijestili Hrvatski sabor da, unatoč kontinuiranim preporukama, nije bilo zakonodavnih izmjena čime se propušta uvođenje strožih standarda zaštite zdravlja i ne sagledavaju sve opasnosti koje ovo zračenje može prouzročiti.

Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je zračenje elektromagnetskih polja u kategoriju 2B (moguće kancerogeno za ljude), a značajan broj međunarodnih znanstvenika još od 2015. godine traži usvajanje strožih standarda zaštite jer se važeći uglavnom temelje na zaštiti od toplinskog učinka ovog zračenja, a zanemaruju potencijalno štetne i nedovoljno istražene atoplinske učinke, pogotovo kroz dugotrajnu izloženost ovom zračenju. I rezolucije Europske unije i Vijeća Europe, iako su neobvezujući akti, zastupaju stav da se radi o značajnoj i nedovoljno prepoznatoj opasnosti, zbog čega je potrebno poboljšati postojeće mehanizme zaštite te ističu primjenu tri temeljna načela: načelo predostrožnosti, dovoljnosti i uključenosti.

Rezolucija 2011/1815 Vijeća Europe "Potencijalna opasnost od elektromagnetskih polja i njihov utjecaj na okoliš" ističe kako su potencijalni zdravstveni učinci elektromagnetskih polja niskih frekvencija u neprekidnim istraživanjima i značajni u javnoj debati te kako ovo zračenje ima „manje ili više štetan utjecaj, ne-termički, biološki učinak na biljke, insekte i životinje, kao i na ljudsko tijelo, čak i kod izloženosti koje su ispod službenih dopuštenih vrijednosti“. Vijeće Europe stoga strogo preporuča primjenu principa ALARA (načelo dovoljnosti) i načelo predostrožnosti jer „čekajući visoku razinu znanstvenih i kliničkih dokaza prije poduzimanja akcije radi prevencije dobro poznatih rizika može doći do visokih zdravstvenih i ekonomskih troškova, kao što je to bio slučaj s azbestozom, olovnim benzinom i duhanom.“

Zakonom o zaštiti od neionizirajućeg zračenja propisana je primjena načela predostrožnosti koje treba osigurati primjenu mjera zaštite kojima se sprečavaju ili smanjuju štetni učinci za život i zdravlje osoba koje obavljaju djelatnost s izvorima neionizirajućeg zračenja i osoba koje su njemu izložene te načelo ograničenja izlaganja istom kroz utvrđivanje gornje granice dopuštene izloženosti ljudi i primjenu granice za najveću razinu dozvoljene emisije iz izvora zračenja. No, načelo dovoljnosti koje nalaže da se koristi minimalno dovoljna emisija zračenja, pri čemu se ne smanjuje funkcionalnost usluge te načelo uključenosti koje podrazumijeva uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti, lokalne zajednice i građanskih organizacija u planiranje i realizaciju, kod nas nisu propisani, te bi ih trebalo uvesti i primjenjivati.

Vezano uz pojedine članke predloženog Nacrta Pravilnika, podržavamo namjeru preciznijeg definiranja pojmova „javna područja“ i „područja povećane osjetljivosti“ u čl. 1. Nacrta kojim se dopunjuje čl. 2. postojećeg Pravilnika. U istom se članku uvodi i definicija „naseljenog područja“ pa u cilju obuhvata svih „područja povećane osjetljivosti“ u kojima je potrebna jača zaštita od učinaka zračenja, jer u njima borave ili žive ljudi te posebice osjetljiva populacija, definicijom je potrebno obuhvatiti i neizgrađeni dio građevinskog područja, budući da se na njemu mogu planirati naselja.

Nadalje, vezano uz pitanje određivanja područja, predlažemo uvođenje podjele na vanjska i unutarnja područja povećane osjetljivosti te određivanje jakosti elektromagnetskih polja ovisno i o takvoj vrsti prostora, tj. područja, sukladno Rezoluciji 2011/1815 Vijeća Europe. Takvi prijedlozi slijede načelo predostrožnosti te naglašavaju i preventivni karakter ovog načela, odnosno potrebu da se djeluje u ranoj fazi kako bi se spriječile veće štetne posljedice koje mogu kasnije proizaći. Ovi bi se prijedlozi mogli ugraditi u čl. 1. predloženog Nacrta, kao i minimalna udaljenost baznih stanica od stambenih zgrada i obrazovnih ustanova te minimalna visina antene u odnosu na ostale zgrade, a budući da se Pravilnikom, između ostaloga, propisuju temeljni zahtjevi za izvore, uređaje, postrojenja i građevine koje sadrže izvore elektromagnetskih polja.

Pozdravljamo čl. 12. predloženog Nacrta kojim se dopunjuje čl. 23. st.7. postojećeg Pravilnika te se korisnici izvora elektromagnetskih polja obvezuju izvršiti dodatna mjerenja i dostaviti rezultate istih zainteresiranoj javnosti na upit i/ili Ministarstvu, što prepoznajemo kao primjenu načela uključenosti, iako se eksplicitno ovo načelo ne navodi.

Pozdravljamo čl. 13. predloženog Nacrta kojim se mijenja čl. 25. postojećeg Pravilnika te se dodaje vremensko ograničenje od tri mjeseca za prva mjerenja od dana puštanja izvora u privremeni pogon. Iako u važećem Pravilniku nije određen nikakav rok za prva mjerenja, što smatramo velikim nedostatkom, rok od tri mjeseca čini se predugačak upravo iz pozicije načela predostrožnosti pa predlažemo da se isti skrati na maksimalno do 30 dana.

Pozdravljamo i čl. 14. predloženog Nacrta kojim se mijenja čl. 28. postojećeg Pravilnika te će se periodička mjerenja razina elektromagnetskih polja izvora zračenja za područja naseljenih mjesta sada provoditi svake druge godine.

Iz obrazloženja nije jasno zašto je u čl. 17. predloženog Nacrta kojim se mijenja st. 2. čl. 42. važećeg Pravilnika, povećan rok za dostavljanje Studije korisnika niskofrekvencijskih izvora elektromagnetskih polja Ministarstvu zdravstva sa 2 godine na 5 godina, i koji se cilj povećanjem ovog roka želi postići, pa predlažemo da se ovaj rok ne produljuje, bez jasnog obrazloženja i sagledavanja posljedica.

Zaključno, iz predloženog je Nacrta razvidno da čl. 24. važećeg Pravilnika ostaje isti, odnosno ostaje obveza po st. 1. ovog članka kojom je propisano da Ministarstvo zdravstva vodi Popis izvora elektromagnetskih polja u obliku upisnika na koje se odnose odredbe ovoga Pravilnika i koje je pravna ili fizička osoba, koja je krajnji korisnik izvora elektromagnetskog polja, obvezna dostavljati Ministarstvu radi evidencije. Stoga koristimo priliku podsjetiti na preporuku pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2016. i 2017. godinu, Ministarstvu, da objavi navedeni opis, sukladno obvezi iz Pravilnika, neovisno o Popisu svih baznih stanica koje vodi Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), sukladno propisima koji uređuju područje mrežne djelatnosti, između ostaloga i zbog toga što HAKOM-ova baza podataka nije pregledna i razumljiva te ne može i ne smije biti adekvatna zamjena."