Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetnog zračenja Zajedno za bolje zakone i zdraviji život.

Trenutno stanje u Hrvatskoj

pdf icon Preuzmi PDF

Tele operateri poštuju zakone zemlje u kojoj rade. U Hrvatskoj imaju "sreću" da su zakoni toliko liberalni da ih vrlo teško mogu prekršiti. Trebaju poštovati samo granice dozvoljenog zračenja, koje jesu niže od preporuke ICNIRP-a iz 1998, ali su dovoljno visoke da i antene postavljene par metara od nečijih prozora ili balkona bez problema dobivaju dozvolu za rad jer mjerenja pokazuju da je zračenje u pravilu samo 10-20 % od dopuštenog nivoa.

Neke jedinice lokalne samouprave su u svojoj prostorno planskoj dokumentaciji propisale kriterije za postavljanje baznih stanica (primjerice PP Istarske županije, GUP Zagreba i Sesveta), koje tele operateri ignoriraju, uglavnom bez ikakvih sankcija.

Ministarstvo zdravstva tvrdi da se u Hrvatskoj kvalitetno primjenjuje „princip predostrožnosti“ iako se za sada ne provode nikakve sustavne mjere edukacije, posebno usmjerene na djecu i mlade, nema zabrane i/ili ograničavanja bežičnih mreža u vrtićima i školama te sličnih aktivnosti uobičajenih u drugim zemljama.

 

U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016. godinu navodi se sljedeće (poglavlje Pravo na zdrav život - zaštita okoliša i prirode): 

"Tijekom 2016. najviše pritužbi iz područja zaštite okoliša odnosilo se na elektromagnetsko zračenje baznih stanica mobilnih operatera, kojemu su najizloženiji građani koji žive ili borave u njihovoj blizini, a posebice djeca, trudnice i starije osobe."

"Rezolucije EU i VE elektromagnetsko zračenje smatraju okolišnim i zdravstvenim pitanjem za koje primjenjuju načela predostrožnosti, dovoljnosti i uključenosti."

"Elektromagnetsko zračenje obuhvaćeno je Zakonom o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, kojemu je svrha smanjivanje opasnosti za zdravlje osoba koje rukuju izvorima ovog zračenja i koji su im izloženi, no nije poznato kako se rade procjene i izvješća o njegovim opasnostima i učincima na ljude i okoliš. Nadalje, Pravilnik kao područja posebne osjetljivosti, između ostalih, određuje stambene i poslovne zgrade, vrtiće, rodilišta, bolnice i dječja igrališta, ali se bazne stanice postavljaju i na tim lokacijama, pri čemu se ne uzimaju u obzir svi učinci zračenja niti se slijede načela EU i VE. Stoga zabrinjava i što MZ do sada nije objavilo popis izvora elektromagnetskih polja, kojemu HAKOM-ova baza podataka nije adekvatna zamjena."

"Primjeri dobre prakse u 2016. su novi GUP Grada Zagreba i Prostorni plan Istarske županije, koji uvode strože standarde zaštite od elektromagnetskog zračenja, što bi trebale slijediti i druge JLP(R)S."

 

U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu navodi se sljedeće (poglavlje Pravo na zdrav život: okoliš i priroda, javno zdravlje, otpad):

"Najznačajniji udio pritužbi ponovno se odnosio na elektromagnetsko zračenje baznih stanica mobilnih operatera, no unatoč kontinuiranim preporukama MZ i MGIPU još uvijek nema naznaka za zakonske izmjene koje će omogućiti učinkovitiju zaštitu zdravlja i nadzor nad njihovim postavljanjem."

"Ponovno se značajni udio pritužbi odnosio na elektromagnetsko zračenje baznih stanica mobilnih operatera, o čemu smo detaljno pisali u Izvješću za 2016. Od tada se u zakonodavstvu, unatoč kontinuiranim preporukama MZ-u, nije ništa promijenilo. Tijekom 2017. pritužbe su se odnosile na valjanost uporabnih dozvola, a najčešće nisu ni zatražene niti su izdane, te je više puta bilo potrebno slati požurnice kako bismo dobili očitovanje građevinske inspekcije. Istarska županija te Pula i Zagreb postrožili su kriterije za postavljanje ovih izvora zračenja, a bilo bi dobro da i druge JLP(R)S slijede ove primjere. Zanemaruju se opasnosti koje ovo zračenje, kao i buka, mogu imati po zdravlje, pa je potrebno povećati svijest nadležnih institucija za učinkovitijom zaštitom zdravlja u ovim slučajevima."